11.3.2010
"Program edukacije o holokaustu i sprječavanju zločina protiv čovječanosti"

Poučavanje o holokaustu i o sprečavanju zločina protiv čovječnosti

Dana 6. ožujka u Nadbiskupskom domu u Rijeci bilo je organizirano treće Županijsko stručno vijeće za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola na području Riječke nadbiskupije o temi: „Poučavanje o holokaustu i sprječavanju zločina protiv čovječnosti“. Stručnom vijeću je nazočilo 70 vjeroučitelja. U uvodnom je dijelu zamjenica predstojnika Katehetskog ureda Ksenija Kovačević pozdravila predavače i okupljene vjeroučitelje, nakon čega je vlč. Matija Matičić, župnik župe sv. Nikole b. u Rijeci, vjeroučitelj i voditelj Ureda za mlade Riječke nadbiskupije, uputio pozdrav u ime direktorice Međunarodne škole za holokaust iz Jeruzalema gđe Dorit Nobak i iz europskog odjela odgovornog za Hrvatsku, gđe Chave Baruch i gosp. Yiftacha Askenazya, koji su se 28. siječnja o.g. susreli s ocem nadbiskupom mons. Ivanom Devčićem.

Prvi svećenik - vjeroučitelj iz Hrvatske koji je uspješno završio edukaciju u Međunarodnoj školi za studije Holokausta u Jeruzalemu vlč. Matija Matičić u prvom je dijelu svog izlaganja govorio o židovstvu, židovskoj dijaspori, Cionizmu i o putu do stvaranja židovske države do 1948. godine., te o vremenu poslije Prvog svjetskog rata, osobito od 1933. kada je na vlast došla Nacional-socijalistička stranka, kada su se odmah njemački Židovi suočili s diskriminacijom i nasiljem. Potom je govorio o Nirnberškim zakonima iz 1935. i o teškom vremenu progona i deportacija u logore smrti sve do kraja Drugog svjetskog rata, do kada je ubijeno šest milijuna Židova - muškaraca, žena i djece. Nakon uvodnog dijela u kojem je vjeroučiteljima prenesen kvalitetan i temeljit povijesni pregled događanja, vlč. Matičić je progovorio o obrazovnoj filozofiji Yad Vashema, tj. o poučavanju o holokaustu i o sprečavanju zločina protiv čovječnosti.

Holokaust je bilo sistematsko, birokratsko, od države odobreno progonstvo i ubojstvo 6 milijuna Židova od strane nacističkog režima i njihovih kolaboracionista. Holokaust je riječ grčkog podrijetla i znači „žrtva vatre“, a hebrejska riječ ŠOA znači „potpuno uništenje“. Obrazovanje o holokaustu je multidisciplinarno, višestrano i višesmjerno, a usmjerava se na način na koji su ljudi živjeli prije, tijekom i nakon holokausta, kao i na „izbor bez izbora“ s kojim su ljudi bili suočeni tijekom toga vremena. Interdisciplinarni pristup obrazovanju o holokaustu kroz umjetnost, glazbu, književnost, teologiju (vjerounauk) i dramu omogućuje studentima da steknu šire razumijevanje onoga što se u tom razdoblju dogodilo. Predstavljena su i metodološka načela, ciljevi i rezultati učenja i praktične obrazovne strategije, napose kroz obilježavanje Dana sjećanja, 27. siječnja svake godine, prilikom kojeg se mogu lijepo uklopiti u nastavni program vjeronauka, što je predavač i iznio iz vlastite prakse. Ali napomenuo je da komemorativni događaji ne mogu i ne smiju doći na mjesto učenja o tome što se događalo u prošlosti. Napokon, opsežno proučavanje predmeta – koje uključuje aktivni proces učenja u okviru nastavnog plana i komemoracija povijesnih događaja od godine do godine, su posve različitog karaktera. Rituali sjećanja, kao što su ceremonije, čitanje tekstova i imena žrtava, ograničeni su u djelokrugu, čak i ako se ponavljaju iz godine u godinu. Preporučuju se aktivnosti koje se usredotočuju na priče stvarnih ljudi čija se imena ili lica mogu prepoznati ili se mogu otkriti istraživanjem. Naglasak na istraživanju lica, imena i dnevnog života žrtava holokausta vraćaju dostojanstvo svima onima koji su ubijeni. Predstavljajući žrtve kao ljudska bića iz starih zajednica, a ne kao statistiku u plinskim komorama i masovnim grobnicama, nastavnici mogu prenijeti multikulturalan način života Židova u Europi između dva rata. Nastavnici bi trebali ohrabriti učenike da pokažu osobnu inicijativu i odgovornost u koordinaciji interdisciplinarnih aktivnosti, u skladu s uzrastom, koje bi uključivale glazbu, dramu, literaturu, povijest, teologiju, filozofiju i druge discipline. U sklopu predavanja vjeroučitelji su imali prilike čuti i ponešto iz dnevnika Hanne Hershkowitz i iz potresne poezije Avrahama Koplowicza koja je nastala za vrijeme holokausta. Vjeroučitelji su aktivno sudjelovali u diskusiji i postavljali pitanja.

Predstavljen je i program edukacije za ovo ljeto koji je ponuđen vjeroučiteljima naše nadbiskupije preko suradnje Međunarodne škole za holokaust iz Jeruzalema i Riječke nadbiskupije. Natječaj je otvoren do 15. ožujka, a prijave se primaju u Katehetskom uredu. Krajem mjeseca ožujka prijavljenim vjeroučiteljima će biti upućeni pozivi za motivacijski razgovor pred komisijom koju je službeno imenovala Međunarodna škola iz Jeruzalema, a koju čine: Ksenija Kovačević, zamjenica predstojnika Katehetskog ureda, Katica Dessardo, vjeroučiteljica, i vlč. Matija Matičić kao predsjednik Komisije. Vjeroučiteljima će biti prethodno poslane upute i materijali po kojima će se moći pripremiti za motivacijski razgovor i seminar. Motivacijski razgovor uključivat će pitanja iz područja nastavnog plana i programa za vjeronauk, osobito kad se govori o svjetskim religijama tj. židovstvu, osnovno predznanje povijesti vezano za razdoblje poslije Prvog svjetskog rata sve do završetka Drugog svjetskog rata osobito kad govorimo o holokaustu, te primjena u nastavi vjeronauka. Dio razgovora odvijat će se i na engleskom jeziku budući da će seminar u Jeruzalemu biti na engleskom jeziku, osim pitanja i diskusije koju će koordinariti i prevoditi vlč. Matičić. Vjeroučitelji će u sklopu studijskog putovanja posjetiti sjev. Izrael - pokrajinu Galileju, povijesne dijelove Jeruzalema i Betlehem.     

 

San

 

Kada narastem i napunim dvadesetu,

Krenut ću da vidim čaroban svijet

Sjest ću u pticu s motorom,

Uzletjet ću, vinut ću se visoko u svemir.

 

Letjet ću, jedrit i kružit

nad divnim dalekim svijetom, Lebdjet ću nad rijekama i oceanima

Upravljen prema nebu, uzdizat ću se i cvjetati,

Oblak je moja sestra, vjetar moj brat.

 

(Iz poezije Avrahama Koplowicza koji je pogubljen u Auschwitzu u rujnu 1944.)

 

Nakon stručnog predavanja i diskusije, uslijedila je kraća pauza, nakon čega je vjeroučiteljica Katica Dessardo izložila svoja dva projekta vezanu uz navedenu temu:

 

  1. POMOGAO SAM PROGONJENOM ISUSU

Projekt je proveden u korelaciji nastave vjeronauka i povijesti  i bio je sastavljen iz dva dijela, skupnog rada sa učenicima (u prostorijama Zajednice Talijana Rijeka) te stručne eskurzije u  Padovi i Trstu. Može se vezati uz nastavne jedinice o savijesti, o slobodi o Židovstvu, o Crkvi u Drugom svjetskom ratu, o grijehu (Vjeronauk), o Drugom svjetskom ratu (Povijest).

Projekt je posvećen životu i djelu Placida Cortesea, franjevca sa Cresa, koji je uhićen i pogubljen u Trstu od strane njemačke tajne policije 1944.god., nakon što je godinama pomagao zatvorenicima logora u Padovi, u kojem je bilo jako mnogo deportiranih baš iz naših krajeva.   Primjer je zanimljiv iz više razloga. Pater Placido Cortese rođen je na Cresu,  gdje su mu podignuti spomen ploča i bista. U Padovi je pomagao ljudima različitih vjeroispovijesti i nacionalnosti ( Hrvatima, Slovenicma, Židovima , Talijanima, vojnicima savezničke vojske). U tim je situacijama  pretpostavljao  Božji zakon ljubavi ljudskim zakonima prema kojima je svaka pomoć zatvorenicima bila zabranjena, a kršio je i zakone svoga reda, odnosno zavjet poslušnosti nadređenima. Uz sve to, fizički je bio čista suprotnost uvriježenoj ideji “heroja”. Bio je naime nizak rastom, mršav i šepav, što ga nije spriječavalo da čini velika djela. Nije odao svoje pomagače ni nakon mučenja.

Odgojni i socijalizirajući cilj projekta je da učenici:

 -prepoznaju  i  vrednuju  ulogu i moć pojedinca u teškim prilikama

 -shvate da je izbor za dobro uvijek u skladu sa evanđeoskim zakonom ljubavi

-nauče prepoznati bližnjeg u drugome

-priznaju  vrijednost žrtvovanja vlastitog postojanja zbog ljubavi prema bližnjem

-jasno uvide što možemo naučiti i primjeniti u vlastitom životu od velikih svetaca i   mučenika

Rad počinje predstavljanjem povijesne situacije uz prezentaciju dokumentarnih fotografija  iz toga doba, s naglaskom na uočavanje onoga što je na slikama u drugom planu, a govori nam o tome kako i kada su se dešavale deportacije (npr. po danu a ne kriomice) te kako je veliki broj ljudi znao ili morao znati što se događa sa njihovim dojučerašnjim susjedima i prijateljima.

Iz tih se fotografija izvodi problemska situacija, te učenici  pokušavaju, na osnovu različitih portreta, otrkiti tko su 1.progonitelj, 2. žrtva, 3. pomagač, 4.promatrač.  Postaje svima jasno da se iz samog vanjskog izgleda ljudi ne može predvidjeti  njihovo ponašanje, njihov izbor  biti čovjekom ili nečovjekom, što  povećava interes i  radoznalost kod učenika .

U tom trenutku predstavljamo, u osnovnim crtama, lik Placida Cortesea.

Po grupama, učenici čitaju i raspravljaju pojedine odlomke iz knjige fra  A.Lj. Maračića “Creski Kolbe”, koja obrađuje životni put creskog fratra. Analiza odlomaka potaknuta je pitanjima. Njihov rad nadgleda i pomaže i  nekoliko učitelja.

Na kraju učenici prezentiraju rezultate svoga rada.

Sve skupa traje četiri školska sata.

Drugi dio projekta odvija se na terenu. U Padovi smo posjetili samostan Svetog Antona u kojem je pater Placido Cortese živio i djelovao, te redakciju lista “Glasnik Svetog Antona” kojem je bio glavni urednik (poslušali predavanje) te Trst, i koncentracioni logor Rižarna, u kojem su ubijani židovi i ostali neprijatelji nacifašizma.

 

  1. ŽELIO SAM SAMO ŽIVJETI – PROJEKT POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Za realizaciju projekta koristila sam se problemsko-stvaralačkom metodom. U projektu uz vjeroučitelja sudjeluju i učitelji povijesti, talijanskog, hrvatskog i engleskog jezika. Neposredan rad s učenicima je četri školska sata (180min), podjeljena na dva dijela.

Prvi dio traje 90 min. Učenici su okupljeni u zajednickoj prostoriji. Susret počinje molitvom i Psalmom 10,1-4. Ovakav početak je vrlo važan zato jer se u Psalmu pojavljuje tvrdnja da bezbožnici čine zlo zbog nepostojanja Boga. Učenici su posebno upozoreni na to. “Problemska situacija” se nastavlja gledanjem prvih 30 minuta dokumentarnog filma “Želio sam samo živjeti” autora Mimme Caloprestia. Prezivijeli talijanski Židovi svjedoče o svom životu prije rata i deportacije, o samoj deportaciji i o dolasku u logor Auschwitz. Iskazi svjedoka se izmjenjuju sa originalnim fotografijama i isječcima originalnih dokumentarnih filmova. Rječnik je primjeren i razumljiv dobi učenika, izrečena svjedočanstva u potpunosti odgovaraju ubačenim originalnim fotografijama i insertima. Rad nastavljamo u grupama koje imaju zadatak odgovoriti na određena pitanja. Predviđeno vrijeme za taj samostalni rad je 25 minuta po isteku kojeg svaka grupa iznosi svoje odgovore i razvija diskusiju. Sintezom učenici dolaze do spoznaje da su nacisti dobro smisljenim postupcima (transport-doček u logoru-razdvajanje-fizicko zlostavljanje- skidanje do gola-brijanje-dezinfekcija-tetoviranje-oblacenje u dronjke), oduzimanjem dostojansta -  dehumanizacijom suzbijali svaku volju za otporom i s lakocom ljude pretvarali u brojeve. Ukazujem učenicima na religioznu dimenziju događanja (fizičko zlostavljanje: lice –covjek , slika Bozja; ime: vaznost imena u Bibliji – Bozji poziv...). Uspoređujemo nacisticku etiku (Jači vladaju slabijima) i biblijsku (ljubi bližnjeg kao samog sebe). Podsjećam na početak susreta i pitanje gdje je bio Bog. Ukazujem učenicima da to nije pravo pitanje koje si svatko od nas treba postaviti. Pravo pitanje je pitanje koje postavlja Bog u Knjizi Postanka 3,9: “Jahve, Bog, zovne čovjeka: gdje si?” Pravo pitanje je dakle: gdje je bio čovjek u Auschwitzu? Prvi dio susreta završavamo poezijom Dana Pagisa: “Writen in pencil in a sealed railway car”.

Poslije pauze od 30 minuta, slijedi drugi dio projekta. Učenici su i dalje podjeljeni u grupe i svaka grupa (6-7 učenika) vođena učiteljem ima zadatak da obradi određeno gradivo. Predvidjeno vrijeme je 45 minuta. Teme su: stručni termini koji se koriste kod ovakvih tema, organizacija života u logoru, hrana i preživljavanje, mogućnost ljubavi, mogućnost življenja vjere, kratki scenski prikaz po prijedlogu Yad Vashema. Po isteku zadanog vremena grupe se ujedinjuju i prezentiraju naučeno.

Živa diskusija, mnostvo pitanja i komentara u toku samog dana, a i u danima koji su slijedili ukazali su nam da je projekt odlično prihvaćen i da su zadani ciljevi u potpunosti realizirani. Nepunih mjesec dana poslije organizirana je stručna eskurzija u Memorijalni centar Jasenovac. Učenici su pokazali zavidan nivo znanja i emocionalne zrelosti. I reakcije roditelja su vrlo pozitivne i ohrabrujuće.

Vlč. Matija Matičić i Katica Dessardo


Materijali:

PLACIDO CORTESE - PPT (power point prezentacija)

žŽelio sam samo žživjeti - PPT (Power point prezentacija)